Kako poboljšati mentalno zdravlje nakon porođaja
Uprkos sve većem broju istraživanja koja pokazuju da period nakon porođaja može biti najosjetljivije razdoblje u životu žene kada je riječ o mentalnom zdravlju, kao i saznanju da gotovo sve žene u tom periodu doživljavaju barem određene promjene raspoloženja, žene se i dalje često suočavaju sa osudom kada tokom prelaska u majčinstvo izražavaju bilo šta osim bezgranične sreće.
Cilj ovog članka je podizanje svijesti o čestim poteškoćama s mentalnim zdravljem nakon porođaja i predstavljanje načina na koje se ono može poboljšati.
Postporođajna depresija
Prema istraživanjima, postporođajna depresija javlja se kod približno 17% majki širom svijeta. Kod većine majki simptomi depresije pojavljuju se četiri do šest sedmica nakon porođaja, a tokom narednih mjeseci postepeno se smanjuju. Međutim, postporođajna depresija može se javiti u bilo kojem trenutku tokom tri godine nakon trudnoće ili porođaja.
Postporođajna depresija često se javlja istovremeno s anksioznošću. Istraživanja pokazuju da dvije od tri žene koje imaju postporođajnu depresiju mogu istovremeno imati i neki anksiozni poremećaj.
Postporođajna anksioznost
Iako se o postporođajnoj depresiji češće govori, postporođajna anksioznost zapravo bi mogla biti najčešći poremećaj raspoloženja nakon porođaja. Tokom postporođajnog perioda, približno 18% žena doživljava anksioznost između prve i četvrte sedmice nakon porođaja, 15% između četvrte i dvadeset četvrte sedmice, a 15% i nakon dvadeset četvrte sedmice.
Postporođajna anksioznost može obuhvatati generalizirani anksiozni poremećaj nakon porođaja, koji se ispoljava kao uporna zabrinutost prisutna većinu dana, panični poremećaj, koji uključuje ponavljajuće napade panike, i opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP), koji podrazumijeva neželjene, uznemirujuće misli i rituale za koje osoba vjeruje da će spriječiti da se te misli ostvare.
Postporođajna anksioznost često uključuje pretjeranu zabrinutost zbog različitih stvari, a ona može obuhvatati i pretjeranu brigu o roditeljstvu ili bebi. Žene koje imaju postporođajnu anksioznost također češće krive same sebe.
Postporođajna anksioznost često se javlja zajedno s postporođajnom depresijom. Otprilike jedna od tri žene sa simptomima postporođajne anksioznosti prijavljuje i postporođajnu depresiju. U takvim slučajevima simptomi su često izraženiji.
Postporođajna psihoza
Postporođajna psihoza veoma je rijetko, ali izuzetno ozbiljno stanje. Može uključivati jedno ili više sljedećih iskustava: neobična uvjerenja ili misli, odnosno zablude, slušanje, gledanje, osjećanje ili mirisanje stvari koje zapravo nisu prisutne, odnosno halucinacije, manično raspoloženje praćeno gubitkom dodira sa stvarnošću i izraženu zbunjenost.
Ostali česti simptomi uključuju dezorganizirano ponašanje, pretjeranu aktivnost, razdražljivost, paranoju, nagle promjene raspoloženja i nepredvidivo ponašanje.
Ostali simptomi nakon porođaja
Nametljive, neželjene misli
Gotovo sve novopečene majke, odnosno između 70% i 100% njih, doživljavaju nametljive misli o tome da bi njihova beba mogla biti povrijeđena. Većina tih misli odnosi se na mogućnost da majka slučajno povrijedi bebu, ali polovina majki doživljava i misli o namjernom povređivanju djeteta.
Međutim, veoma je važno da majke znaju da same misli o povređivanju bebe zapravo ne povećavaju rizik da će joj nauditi, čak ni kada imaju misli o tome da bi joj mogle namjerno nanijeti povredu.
Postporođajni bijes
Postporođajni bijes, odnosno pojačana ljutnja i razdražljivost tokom perioda nakon porođaja, veoma je često iskustvo. Oko 30% majki navodi da je doživjelo postporođajni bijes.
Ovaj bijes može se pojaviti zbog stresa povezanog s ovim životnim razdobljem, nedostatka sna, osjećaja bespomoćnosti i neispunjenih očekivanja. Istraživanja također pokazuju da su kvalitet sna majke i ljutnja povezana sa spavanjem bebe povezani s ukupnim nivoom ljutnje tokom ovog perioda.
Roditeljima može pomoći ako saznaju šta se smatra uobičajenim kada je riječ o spavanju beba i ako imaju realna očekivanja od ovog životnog razdoblja.
Kako poboljšati mentalno zdravlje nakon porođaja
1. Potražite pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje, naročito ako se simptomi ne poboljšavaju nakon dvije sedmice, ako vam je teško brinuti se o bebi ili obavljati svakodnevne aktivnosti, ili ako imate misli o tome da povrijedite sebe ili svoju bebu. Psihoterapija, poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), i lijekovi mogu biti veoma djelotvorni u liječenju poremećaja raspoloženja nakon porođaja. Važno je znati da se mnogi lijekovi mogu uzimati i tokom dojenja. Ipak, prije uzimanja bilo kojeg lijeka posavjetujte se sa svojim ljekarom.
2. Pronađite zajednicu ljudi koji vam mogu pružiti praktičnu i emocionalnu podršku. Povežite se s roditeljskim grupama u svom okruženju, upoznajte komšije, pronađite grupe za podršku na internetu ili unaprijed zamolite članove porodice da vam pomognu. Veća društvena podrška povezana je s manjim rizikom od postporođajne depresije. Nedostatak društvene podrške povezan je s povećanim rizikom od postporođajne anksioznosti i lošijim mentalnim zdravljem uopće.
3. Isprobajte terapiju opuštanja. Jedno novije istraživanje pokazalo je da su majke koje su nakon porođaja učile tehnike opuštanja imale niži nivo stresa, kao i niži nivo kortizola, hormona stresa, u majčinom mlijeku. Njihove bebe također su duže spavale, unosile više mlijeka i ostvarivale veći porast tjelesne težine. Terapija opuštanja podrazumijevala je slušanje snimljenih vođenih vizualizacija tokom dojenja ili izdajanja mlijeka, najmanje jednom dnevno, u periodu od druge do četrnaeste sedmice nakon porođaja.
4. Vježbajte svjesnu prisutnost, odnosno usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak. Istraživanja pokazuju da je praktikovanje svjesne prisutnosti povezano s manjim brojem simptoma depresije tokom perioda nakon porođaja.
5. Praktikujte samosaosjećanje. Podsjećajte sebe da se svi suočavaju s poteškoćama i da se vi samo trudite da date sve od sebe. Samosaosjećanje je povezano s boljim mentalnim zdravljem tokom perioda nakon porođaja.
6. Pronađite stručnjake koji vam mogu pomoći da izgradite samopouzdanje u ulozi majke. To može biti iskusan pedijatar, savjetnik za dojenje ili fizioterapeut koji je specijaliziran za tegobe nakon porođaja. Istraživanja pokazuju da majke koje imaju više samopouzdanja u ovom periodu imaju i bolje mentalno zdravlje.
7. Praktikujte kontakt koža na kožu. Ovaj oblik njege povezan je s brojnim važnim koristima za majke i bebe. Svakodnevni kontakt koža na kožu smanjuje anksioznost kod majki, a kod onih koje ga praktikuju zabilježeno je i veće smanjenje nivoa kortizola, hormona stresa. Možete koristiti nosiljku koja omogućava kontakt koža na kožu kako biste ovu praksu uključili u svakodnevne aktivnosti, bez potrebe da cijeli dan provodite ležeći razodjeveni.
8. Isprobajte masažu bebe. Masaža ima brojne koristi za bebe, ali može pomoći i u smanjenju postporođajne anksioznosti i depresije kod majki.
9. Nastavite se informirati o poremećajima raspoloženja nakon porođaja. Istraživanja pokazuju da i samo upoznavanje s ovim stanjima može donijeti određene koristi.
REFERENCE:
Kirca, N., & Adibelli, D. (2021). Effects of mother-infant skin-to-skin contact on postpartum depression: A systematic review. Perspectives in Psychiatric Care, 57(4), 2014–2023. https://doi.org/10.1111/ppc.12727
Cooijmans, K. H. M., Beijers, R., Brett, B. E., & de Weerth, C. (2022). Daily mother-infant skin-to-skin contact and maternal mental health and postpartum healing: A randomized controlled trial. Scientific Reports, 12, 10225. https://doi.org/10.1038/s41598-022-14148-3
Brassel, A., Townsend, M. L., Pickard, J. A., & Grenyer, B. F. S. (2020). Maternal perinatal mental health: Associations with bonding, mindfulness, and self-criticism at 18 months' postpartum. Infant Mental Health Journal, 41(1), 69–81. https://doi.org/10.1002/imhj.21827
Guo, L., Zhang, J., Mu, L., & Ye, Z. (2020). Preventing postpartum depression with mindful self-compassion intervention: A randomized control study. The Journal of Nervous and Mental Disease, 208(2), 101–107. https://doi.org/10.1097/NMD.0000000000001096
Cong, S., Wang, R., Fan, X., & Song, X. (2021). Skin-to-skin contact to improve premature mothers' anxiety and stress state: A meta-analysis. Maternal & Child Nutrition, 17(4), e13245. https://doi.org/10.1111/mcn.13245
