Postporođajna psihoza i bipolarni poremećaj bi mogli biti povezani


Postporođajna psihoza u posljednje vrijeme bila je tema rasprava u nacionalnim medijima. Grupa od 21 međunarodnog stručnjaka nedavno je objavila pregledni naučni rad u časopisu Biological Psychiatry, u kojem je ispitivan odnos između postporođajne psihoze i bipolarnog poremećaja. U ovom članku sažet ćemo najvažnije zaključke iz tog rada.
Postporođajna psihoza ozbiljno je oboljenje čiji se simptomi obično javljaju tokom prve dvije sedmice nakon porođaja. Polovina slučajeva javlja se u prvih osam dana, dok se druga polovina pojavljuje nakon osmog dana. Približno 0,1 do 0,2 posto žena koje ranije nisu imale mentalnih oboljenja razvije postporođajnu psihozu.
Ovaj poremećaj posebno je čest kod žena koje su ranije imale bipolarni poremećaj i/ili prethodnu epizodu postporođajne psihoze. Više od 10 posto žena s ranijom dijagnozom bipolarnog poremećaja razvije maničnu ili psihotičnu epizodu tokom prve tri sedmice nakon porođaja.
Simptomi povezani s postporođajnom psihozom
Postporođajna psihoza može se ispoljiti simptomima manije, kombinacijom maničnih i depresivnih simptoma ili simptomima psihotične depresije. Rjeđe se početni simptomi javljaju u obliku halucinacija, odnosno pogrešnih čulnih opažanja, i/ili sumanutih ideja, odnosno čvrstih uvjerenja koja ne odgovaraju stvarnosti, bez prisustva simptoma povezanih s raspoloženjem.
Uz navedene simptome mogu se javiti i uznemirenost, agresivnost, razdražljivost, poremećaji spavanja i kognitivne poteškoće. Ako se ne liječi, postporođajna psihoza može dovesti do samoubistva ili čedomorstva.
Snažno se preporučuje hospitalizacija kako bi se obavila sveobuhvatna medicinska procjena, isključila druga medicinska stanja koja mogu izazvati slične simptome, zaštitili majka i njena djeca te započelo liječenje.
Liječenje može biti veoma djelotvorno, kako kratkoročno tako i dugoročno. Djelotvorni kratkoročni tretmani uključuju benzodiazepine, antipsihotike i litij ili elektrokonvulzivnu terapiju.
Litij je često djelotvoran i kao dugoročna terapija za sprečavanje ponovne pojave simptoma, a vjerovatno je i efikasniji od antipsihotika u tu svrhu.
Povezanost postporođajne psihoze i bipolarnog poremećaja
Autori ovog naučnog rada razmatraju dokaze koji ukazuju na povezanost postporođajne psihoze i bipolarnog poremećaja. Ti dokazi obuhvataju sljedeće:
1. Simptomi koji se javljaju kod postporođajne psihoze često uključuju maniju ili kombinaciju maničnih i depresivnih simptoma.
2. Najdjelotvorniji tretmani postporođajne psihoze uključuju litij i/ili elektrokonvulzivnu terapiju. Obje metode djelotvorne su i u liječenju bipolarnog poremećaja.
3. Polovina žena koje razviju postporođajnu psihozu, a ranije nisu imale mentalnih oboljenja, kasnije razvije bipolarni poremećaj.
4. Žene koje imaju historiju bipolarnog poremećaja izložene su visokom riziku od razvoja postporođajne psihoze ako ne koriste preventivnu terapiju lijekovima.
5. Žene čiji članovi porodice imaju bipolarni poremećaj izložene su povećanom riziku od razvoja postporođajne psihoze.
Trenutno DSM-5, odnosno Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, peto izdanje, ne svrstava postporođajnu psihozu u zasebno oboljenje.
Ova grupa stručnjaka preporučuje da se postporođajna psihoza uključi kao podkategorija u odjeljak DSM-a koji se odnosi na bipolarni poremećaj. Stručnjaci sarađuju s Američkim psihijatrijskim udruženjem i odborom zaduženim za DSM kako bi pronašli rješenje koje će u budućnosti omogućiti preciznije dijagnosticiranje ovog poremećaja i pravovremeno započinjanje liječenja.
Najvažnije smjernice za njegu nakon porođaja
Postporođajna psihoza rijedak je, ali ozbiljan poremećaj koji zahtijeva hitnu i intenzivnu intervenciju. Liječenje zahtijeva stručnost kliničara. Lijekovi, posebno litij, mogu biti veoma djelotvorni.
Budući da neki psihijatrijski lijekovi, uključujući litij, mogu dospjeti u majčino mlijeko, odluke o dojenju treba donositi u konsultaciji s ginekološko-akušerskim timom i pedijatrijskim timom.
Majci je potrebno pažljivo i kontinuirano praćenje, koje treba obuhvatiti i provjeru da li se o djeci pravilno brine i da li su ona sigurna.
Uz odgovarajuće liječenje, mnoge osobe koje su doživjele postporođajnu psihozu mogu dugoročno ostvariti dobar oporavak i stabilno funkcionisanje.
Postporođajna psihoza i bipolarni poremećaj mogli bi biti povezani.
REFERENCE:
Bergink, V., Akbarian, S., Byatt, N., Chandra, P. S., Cirino, N., Dazzan, P., De Witte, L., Di Florio, A., Dolman, C., Jones, I., Kamperman, A., Mahjani, B., Meltzer-Brody, S., Munk-Olsen, T., Nagle-Yang, S., Osborne, L. M., Rasgon, N., Robakis, T., Thippeswamy, H., Vigod, S. N., & Payne, J. L. (2026). Postpartum psychosis and bipolar disorder: Review of neurobiology and expert consensus statement on classification. Biological Psychiatry, 99(9), 740–747. https://doi.org/10.1016/j.biopsych.2025.10.016
Bergink, V., Akbarian, S., Byatt, N., Chandra, P.S., Cirino, N., Dazzan, P., De Witte, L., et al. (2026). Postpartum psychosis and bipolar disorder: review of neurobiology and expert consensus statement on classification. Biol Psychiatry. 99:740–747.
Rommel, A. S., Molenaar, N. M., Madigan, S., & Bergink, V. (2024). Postpartum psychosis: A proposed treatment algorithm. Focus, 22(2), 143–152. https://doi.org/10.1176/appi.focus.23021033
Jairaj, C., & colleagues. (2023). Postpartum psychosis: A proposed treatment algorithm. Journal of Psychopharmacology, 37, 960–970.
Sit, D., Rothschild, A. J., & Wisner, K. L. (2006). A review of postpartum psychosis. Journal of Women's Health, 15(4), 352–368.
Bergink, V., Rasgon, N., & Wisner, K. L. (2016). Postpartum psychosis: Madness, mania, and melancholia in motherhood. The American Journal of Psychiatry, 173(12), 1179–1188.


