Ideja da bakterije mogu imati blagotvorne učinke po naše zdravlje je dio popularnog znanja. To nije novina i nije iznenađenje. Procjenjuje se da u našim tijelima živi više od 48 milijardi mikroorganizama. Oni igraju temeljnu ulogu u svim vrstama fizičkih procesa, počev probave, pa do opšteg fizičkog zdravlja i blagostanja. Međutim, da li znali da živi organizmi (bakterije) zvani psihobiotici takođe mogu uzrokovati velike promjene u vašem raspoloženju? Najnovija istraživanja u

U savremenom svijetu, gdje su stres, ubrzan način života i konstantni pritisci svakodnevnica, anksioznost je postala jedno od najčešćih psiholoških stanja koje pogađa milione ljudi. Iako medicina nudi razne farmaceutske pristupe za tretiranje anksioznosti, mnogi se sve više okreću prirodnim alternativama, među kojima biljke i biljni čajevi zauzimaju posebno mjesto. Njihova upotreba ima dugu tradiciju u narodnoj medicini širom svijeta, a savremena nauka sve više potvrđuje njih

U današnjem svijetu, gdje stres, anksioznost i depresija postaju sve prisutnije pojave, raste interes za prirodne načine ublažavanja psihičkih problema. Jedan od tih puteva, koji se često zanemaruje, jeste – hrana. Naučna istraživanja sve više potvrđuju ono što su mnoge tradicionalne kulture već odavno znale: ono što jedemo ne utiče samo na naše tijelo, već i na naše raspoloženje, emocionalnu ravnotežu i mentalno zdravlje. Depresija je složeno stanje koje ima različite uzroke

Nedostatak vitamina B12 nije samo „pad energije”. To je stanje koje može polako, godinama narušavati vaše zdravlje, skrivajući se iza umora, stresa ili godina. Ključna opasnost je u tome što se organizam može naviknuti na loše stanje, a posljedice, posebno neurološke, ponekad postaju nepovratne. Pogledajmo koje signale nikako ne treba ignorisati. Zašto je B12 temelj, a ne samo vitamin Vitamin B12 (kobalamin) je nezamjenjiv učesnik u dva ključna procesa. Prvo, neophodan je za

Kada razmišljamo o zdravlju, najčešće se sjetimo srca, jetre, želuca ili pluća. Međutim, postoji sistem bez kojeg nijedan organ ne bi mogao funkcionisati — to su krvni sudovi. Oni prolaze kroz cijelo tijelo, dovodeći kiseonik i hranjive materije do svake ćelije, odnoseći otpadne tvari i održavajući metabolizam. Ako su krvni sudovi slabi, krhki ili začepljeni, čak ni najzdraviji način života neće vas zaštititi od umora, vrtoglavice, otoka, a s vremenom ni od ozbiljnih bolesti.

Holesterol — ta zagonetna supstanca o kojoj su svi čuli, ali malo ko do kraja razumije kako se s njom pravilno nositi. Treba li se bojati „lošeg“ holesterola? Može li se bez statina ako se oslonimo na bijeli luk, crno vino i kurkumu? Internet je prepun savjeta: „Pijte limunov sok“, „Jedite grejp“, „Zamijenite tablete prirodnim sredstvima“. Ali gdje je istina, a gdje još jedan mit? Da bismo to razjasnili, razgovarali smo sa Janom Evgenijevičem Kazakovim — ljekarom internistom

„Osjećam se nervozno i umorno“, „Raspoloženje mi stalno varira“, „Zašto se stalno prejedam?“… Veza između hrane i mentalnog zdravlja mnogima djeluje prilično udaljeno — gdje je mozak, a gdje želudac! Ali to je velika greška. U ovom članku objašnjavamo kako ishrana utiče na naš nervni sistem, koje su namirnice za njega štetne, a koje — naprotiv — pomažu u borbi protiv stresa i anksioznosti. Kako hrana utiče na psihu? Za početak, razjasnimo koji faktori povezuju prehrambene pro

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svake godine od srčanih i moždanih udara umire 17,9 miliona ljudi, a ateroskleroza, koja uzrokuje suženje krvnih sudova, dijagnosticira se kod 30–40% osoba starijih od 40 godina. Nakon 50. godine rizik od kardiovaskularnih oboljenja raste zbog nakupljanja holesterolskih plakova, hipertenzije i promjena povezanih sa starenjem. Kardiolozi i nutricionisti

Kada se kaže da je čovjek stvoren za sreću, to nije metafora, već apsolutna istina — sa stanovišta fiziologije. Stvar je u tome da se u našem organizmu proizvodi ogromna količina molekula koje bi trebalo da nas čine sretnima. To su i neurotransmiteri, kao što su serotonin i dopamin, i hormoni, na primjer oksitocin, kao i mnoštvo neuropeptida, poput endorfina. To znači da bismo većinu vremena trebalo da osjećamo upravo pozitivne emocije različitog intenziteta. S druge strane,

Ovo radite svaki dan. Iskreno vjerujete da brinete o sebi. A doktori već nekoliko godina pokušavaju doprijeti do ljudi sa zabrinjavajućim podacima koje većina jednostavno ne želi čuti. Hajde bez panike. Samo pogledajmo istini u oči. ❌ NAVIKA BR. 1. PIJETE MNOGO VODE, ČAK I KADA NISTE ŽEDNI Sjećate li se talasa s početka 2000-ih: „pijte osam čaša dnevno — i bićete zdravi“? Ideja je postala gotovo "sveta". Ljudi nose sa sobom boce od litar i po, postavljaju podsjetnike na telef

Ako čitate ovaj tekst, velika je vjerovatnoća da ste se vi ili neko od vaših bližnjih susreli s umorom koji ne prolazi ni nakon sna, s povećanjem tjelesne težine bez vidljivog razloga, suhom kožom, opadanjem kose i osjećajem kao da cijelo tijelo radi “usporeno”. Možda vam je već postavljena dijagnoza — hipotireoza, tačnije njen autoimuni oblik: Hašimotova bolest. Ili možda jednostavno osjećate da nešto nije u redu, ali ljekari zasad ne pronalaze jasna odstupanja u nalazima. U

Da li ste se ikada zapitali zašto nakon dugog sjedenja u kancelariji lice postaje natečeno, noge teške, a raspoloženje pada? Ili zašto čak i uz pravilnu ishranu i treninge kilogrami sporo nestaju, a koža gubi sjaj? Moguće je da razlog nije u hormonima, metabolizmu, pa čak ni stresu. Već u tome što je vaš limfni sistem… usporio. Da, upravo tako: limfa — ta neprimjetna, ali nevjerovatno važna tečnost — može biti ključ vašeg osjećaja zdravlja, izgleda, pa čak i dugovječnosti. U