Psihobiotici i mozak: bakterije kao pomoć boljem raspoloženju
Ideja da bakterije mogu imati blagotvorne učinke po naše zdravlje je dio popularnog znanja. To nije novina i nije iznenađenje. Procjenjuje se da u našim tijelima živi više od 48 milijardi mikroorganizama. Oni igraju temeljnu ulogu u svim vrstama fizičkih procesa, počev probave, pa do opšteg fizičkog zdravlja i blagostanja.
Međutim, da li znali da živi organizmi (bakterije) zvani psihobiotici takođe mogu uzrokovati velike promjene u vašem raspoloženju?
Najnovija istraživanja ukazuju na to da stanje crijevne flore itekako utiče na funkcionisanje mozga. Iz tog razloga, danas se puno govori o psihobioticima koji podstiču razmnožavanje dobrih bakterija koje su dobre i za naš um. U ovom postu će biti iznijeta najnovija istraživanja i otkrića.
Otkriće psihobiotika
Nedavno je iznijeta empirijska potpora ideji da neke bakterije u tijelu mogu pozitivno uticati na mozak. Ted Dinan, profesor psihijatrije na Univerzitetu u Korku (Irska), prvi put je upotrijebio ovaj termin 2013. godine. Nekoliko eksperimenata koje je sproveo ovaj istraživač pokazalo je da fermentisani mliječni proizvodi mogu promijeniti ponašanje kod životinja.
Rezultati navode da je konzumacija jogurta promijenila funkcionisanje određenih djelova mozga povezanih sa emocionalnom kontrolom. Ova istraživanja su otvorila put novim studijama o povezanosti između crijeva i uma.
Jedno od tih otkrića bilo je povezano sa određenim vrstama crijevnih bakterija kao što je Lactobacillus. Ove bakterije su prisutni u mliječnim proizvodima i mogu modulirati proizvodnju nekih neurotransmitera. Neki od njih, poput serotonina ili GABA, direktno su povezani s našim raspoloženjem. Osim toga, njihov nedostatak, ili nemogućnost organizma da ih proizvode doprinosi pojavi mentalnih poremećaja i problema, poput depresije ili anksioznosti.
Naučnici su dalje nastavili istraživati koje vrste bakterija imaju pozitivan uticaj na naš mozak. Osim toga, oni takođe pokušavaju otkriti koje bi probiotike trebalo konzumirati najviše i najčešće.
Koje su psihobiotici najučinkovitiji?
Postoji na stotine supstanci koje mogu pomoći našoj crijevnoj flori. Međutim, istraživanja pokazuju da nisu sve jednako učinkovite kao psihobiotici.
Psibiotici koji najviše pomažu našem umu su sljedeći:
Kefir
Banane i jabuke
Fermentisana hrana
1. Kefir
Uprkos tome što je kefir relativno nepoznata hrana, ovaj psihobiotik je dobio na popularnosti posljednjih godina.
Radi se o vrsti fermentisanog mliječnog napitka, koji se proizvodi djelovanjem kvasca i bakterija koje su vrlo korisne za naše zdravlje.
Glavna razlika između ovog mliječnog proizvoda i konvencionalnog jogurta je u tome što kefir ima bakteriju poznatu kao Lactobacillus kefiranofaciens.
Dokazano je da ova bakterija doprinosi povećanju nivoa serotonina i triptofana, dva neurotransmitera koji najviše utiču na naše emocionalno blagostanje.
2. Banane i jabuke
Svi znamo blagotvorne učinke voća i povrća na naše fizičko zdravlje. No, nedavno je tim mikrobiologa na Univerzitetu Jejl u Sjedinjenim Državama otkrio još jednu korist od ove vrste hrane.
Došli su do zaključka da određene vrste povrća mogu poboljšati zdravlje nekih bakterija koje su neophodne za našu emocionalnu dobrobit. Dva najvažnija ploda u tom pogledu su banane i jabuke. Otkriveno je da njihovim konzumiranjem možemo poboljšati nivoe bakterija mliječne kiseline (LAB) za koje se do sada smatralo da se nalaze u mlijeku.
Ti mikroorganizmi imaju glavnu ulogu u otpuštanju nekih neurotransmitera kojima se organizam bori protiv tjeskobe i depresije.
3. Fermentisana hrana
Konačno, jedan od klasičnih lijekova za probavne probleme jeste konzumacija fermentisane hrane. Kiseli kupus i napitak od kombuhe je dobra i preporučljiva praksa za poboljšanje zdravlja naše crijevne flore.
Ova hrana takođe igra vrlo važnu ulogu za naše raspoloženje. Uz nekoliko funkcija kao što je regulacija apsorpcije hranjivih tvari i oslobađanje serotonina, ova hrana je jedan od naših najvećih saveznika u borbi za poboljšanje ličnog blagostanja.
Iako obično vidimo um i tijelo kao dva odvojena elementa, stvarnost je da su oboje usko povezani. Uzimanje hrane sa probiotičkim i psihobiotičkim svojstvima je jedan od najboljih načina za postizanje pozitivnog raspoloženja i bolje funkcionisanje našeg mozga.
REFERENCE:
Cryan, J. F., & Dinan, T. G. (2012). Mind-Altering Microorganisms: The Impact of the Gut Microbiota on Brain and Behaviour. Nature Reviews Neuroscience, 13, 701–712.
Dinan, T. G., Stanton, C., & Cryan, J. F. (2013). Psychobiotics: A Novel Class of Psychotropic. Biological Psychiatry, 74(10), 720–726.
Sarkar, A., et al. (2016). Psychobiotics and the Manipulation of Bacteria–Gut–Brain Signals. Trends in Neurosciences, 39(11), 763–781.
Vaghef-Mehrabany, E., Maleki, V., Behrooz, M., Ranjbar, F., & Ebrahimi-Mameghani, M. (2020). Can Psychobiotics “Mood”ify Gut? An Update Systematic Review of Randomized Controlled Trials in Healthy and Clinical Subjects, on Anti-Depressant Effects of Probiotics, Prebiotics, and Synbiotics. Clinical Nutrition, 39(5), 1395–1410.
Ribera, C., Sánchez-Ortí, J. V., Clarke, G., Marx, W., Mörkl, S., & Balanzá-Martínez, V. (2024). Probiotic, Prebiotic, Synbiotic and Fermented Food Supplementation in Psychiatric Disorders: A Systematic Review of Clinical Trials. Neuroscience & Biobehavioral Reviews, 158, 105561.
Cruz Mosquera, F. E., Lizcano Martinez, S., & Liscano, Y. (2024). Effectiveness of Psychobiotics in the Treatment of Psychiatric and Cognitive Disorders: A Systematic Review of Randomized Clinical Trials. Nutrients, 16(9), 1352.
Mörkl, S., et al. (2020). The Role of the Microbiome in Psychiatry. Neuropsychobiology, 79, 1–14.
Zheng, P., et al. (2016). Gut Microbiome Remodeling Induces Depressive-Like Behaviors Through a Pathway Mediated by the Host’s Metabolism. Molecular Psychiatry, 21, 786–796.
Nikolova, V. L., et al. (2021). Updated Review and Meta-Analysis of Probiotics for the Treatment of Clinical Depression: Adjunctive Effects on Depressive Symptoms in Major Depressive Disorder. Translational Psychiatry, 11, 1–12.
Rutsch, A., Kantsjö, J. B., & Ronchi, F. (2020). The Gut-Brain Axis: How Microbiota and Host Inflammasome Influence Brain Physiology and Pathology. Frontiers in Immunology, 11, 604179.
