Bijeli luk, crno vino i kurkuma protiv lošeg holesterola - stručnjak objasnio šta zaista djeluje

Holesterol — ta zagonetna supstanca o kojoj su svi čuli, ali malo ko do kraja razumije kako se s njom pravilno nositi. Treba li se bojati „lošeg“ holesterola? Može li se bez statina ako se oslonimo na bijeli luk, crno vino i kurkumu? 

Internet je prepun savjeta: „Pijte limunov sok“, „Jedite grejp“, „Zamijenite tablete prirodnim sredstvima“. Ali gdje je istina, a gdje još jedan mit? Da bismo to razjasnili, razgovarali smo sa Janom Evgenijevičem Kazakovim — ljekarom internistom, lipidologom, specijalistom ultrazvučne dijagnostike, doktorom medicinskih nauka. Objasnio je koje metode zaista pomažu u kontroli nivoa holesterola, a koje samo stvaraju iluziju koristi. 

— Jane Evgenijeviču, prošli put smo razgovarali o narodnim sredstvima za snižavanje holesterola. Sjećate se, govorili smo o crnom vinu, gruzijskom narodnom lijeku? Dok sam se pripremala za ovaj intervju, naišla sam na informacije da kurkuma navodno može zamijeniti statine. Je li to tačno?

— U tome ima zrna istine. Kurkuma zaista ima snažan antioksidativni efekat. Postoji mnogo naučnih istraživanja, uključujući biohemijska, koja potvrđuju njena korisna svojstva. Međutim, koliko god bismo željeli pronaći prirodnu alternativu, ona ne može zamijeniti statine.

— Ali kurkuma je ipak korisna?

— Apsolutno. Posebno ako se posmatra u kontekstu nacionalnih prehrambenih tradicija. Na primjer, u regijama gdje se aktivno koristi u kuhinji, može se govoriti o svojevrsnom elementu zdrave ishrane. Ali njen efekat je neuporediv s djelovanjem statina. To je, ako hoćete, kao i kod bijelog luka.

— Bijelog luka?

— Da. Bijeli luk je takođe poznat po svojim antiaterogenim svojstvima. Čak ulazi u sastav nekih dodataka prehrani. Međutim, da biste dobili primjetan efekat, morali biste pojesti nekoliko njih dnevno. Sami imajte na umu da to može biti opasno za ljude koji pate od gastritisa.

— Znači, ako osoba nema indikacije za uzimanje statina, kurkuma i bijeli luk mogu pomoći u održavanju normalnog nivoa holesterola?

— U određenoj mjeri, da. To je koristan dodatak ishrani, ali ne i alternativa medikamentoznom liječenju. Usput, važna napomena: bijeli luk se ne smije uzimati istovremeno sa statinima. U uputstvima za neke dodatke prehrani to je izričito navedeno.

— A šta je s kurkumom?

— S kurkumom je situacija nešto drugačija, ali važno je razumjeti opšti princip. Godine 2017. bio sam na Pekinškom univerzitetu, gdje su nam pokazali rad jedne od najvećih psihijatrijskih klinika. U njihovoj apoteci stajao je dugačak red, podijeljen na dva dijela: trećina pacijenata dobijala je savremene lijekove, a dvije trećine sredstva tradicionalne kineske medicine. Glavni ljekar nam je tada objasnio: „Ne možemo ignorisati 3000 godina iskustva naše narodne medicine, ali u savremenoj praksi oslanjamo se na dokazane podatke.“

— Objasnite nam da li crno vino može pomoći da se reguliše nivo holesterola?

— Pokazalo se da je čaša crnog vina korisna za regulisanje nivoa holesterola. Takođe, čaša crnog vina uz obrok povezana je sa 14% manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.

— Lijepo rečeno.

— I u tome je suština. Kurkuma je korisna, ali zasad nemamo ozbiljna klinička istraživanja koja bi dokazala da, na primjer, 100 mg kurkume dnevno smanjuje rizik od infarkta ili moždanog udara. A za statine takva istraživanja postoje. Zato ne treba polagati pretjerane nade u prirodna sredstva. Kurkuma je hrana. Statini su lijek.

— Često čujem bojazan da statini mogu štetiti jetri. Je li to tačno?

— Ne baš. Zapravo, statini su jedna od najsigurnijih i istovremeno najučinkovitijih grupa lijekova. Tokom dugih godina prikupljena je ogromna količina podataka koji potvrđuju njihovu sigurnost. Naravno, postoje određena pravila propisivanja. Na primjer, kod akutnih bolesti jetre statini su kontraindikovani.

— Da li je istina da statini mogu povisiti jetrene enzime?

— Da, ali važno je razumjeti da to ne znači nužno oštećenje jetre. Zaista, jedan od najčešćih, iako rijetkih, nuspojava statina je povišenje nivoa enzima AST i ALT. Međutim, čak i ako se njihov nivo poveća tri puta u odnosu na normu, to nije razlog za prekid terapije. To se ne smatra patologijom.

— Znači, nema razloga za strah?

— Apsolutno ne. Uvijek preporučujemo da se prije početka terapije statinima urade analize jetrenih enzima, kako bismo se uvjerili da ne postoje već raniji problemi s jetrom. Ako su vrijednosti u startu povišene, ljekar mora otkriti uzrok: možda pacijent već ima bolest jetre koju prvo treba liječiti. Tek nakon toga se odlučuje o uvođenju statina. Teška oštećenja jetre kao nuspojava su izuzetno rijetka.

— Dobro, s jetrom smo razjasnili. Ima li još nešto važno što bi trebalo znati o statinima?

— Naravno. Prvo što treba zapamtiti: statini su lijekovi s dokazanom efikasnošću. Oni značajno smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti i njihovih komplikacija, a samim tim produžavaju život.

— Značajno produžavaju?

— Da, i to nije samo tvrdnja, već dokazani medicinski činjenica. Druga važna stvar: statini su strogo kontraindikovani u trudnoći. To je vrlo ozbiljno, zato uvijek upozoravamo žene reproduktivne dobi.

— Da li se dešava da se pacijentu statini ne propišu, iako ima visok holesterol?

— Naravno. Ljekar uvijek procjenjuje situaciju sveobuhvatno. Ponekad se terapija statinima može odgoditi, ponekad se potpuno odustane od njih ako u konkretnom slučaju nisu potrebni. A ponekad, naprotiv, ljekar mora uvjeravati pacijenta, objašnjavati zašto su statini neophodni i zašto ih se ne treba bojati. Sve je to rezultat partnerstva između ljekara i pacijenta. Važno je da pacijent vjeruje ljekaru, da se pridržava terapije, a da ljekar ima strpljenje, znanje i iskrenu želju da pomogne.

— Dakle, nema potrebe za panikom i strahom od statina?

— Tačno tako. To je snažno i efikasno sredstvo koje se mora propisivati promišljeno i pod nadzorom stručnjaka. Ako vam je ljekar propisao statine, to znači da je pažljivo odmjerio sve rizike i koristi. Nema razloga da se bojite tih lijekova.

— Slušajući vas, sve više shvatam koliko je važno povjerenje između ljekara i pacijenta. Kada se pacijent ne boji postaviti pitanje, čak i ako mu se čini glupo ili neprimjereno, tada razgovor postaje otvoren, a odluke se donose svjesno. A kada povjerenja nema, čovjek ili prešuti svoje sumnje, ili se uplaši i počne tražiti informacije na internetu, gdje, kao što znamo, može naići na svašta.

— Potpuno ste u pravu. Bez povjerenja i dijaloga teško je izabrati zaista efikasno liječenje. Ponekad pacijenti dolaze s unaprijed formiranim mišljenjem o lijekovima — čuli su nešto od poznanika, pročitali u nepouzdanim izvorima. Ali ako o tome mogu otvoreno razgovarati s ljekarom i postaviti sva pitanja, zajedno ćemo razjasniti da li su im statini potrebni ili ne. Samo tako se može doći do ispravne odluke.

— I upravo zato je važno da se pacijent ne boji svog ljekara, već da ga doživljava kao saveznika. Tada se i liječenje ne doživljava kao nešto nametnuto, već kao svjestan izbor za vlastito zdravlje.

— Upravo tako. Naš zadatak kao ljekara je da objasnimo, razjasnimo i razgovaramo o svim mogućim rizicima i koristima. Samo tada će pacijent uzimati lijekove ne zato što mu je tako rečeno, već zato što razumije njihovu potrebu.

— Hvala vam puno na ovom intervjuu. Mislim da smo imali vrlo vrijedan i koristan razgovor.

— Veliko hvala vama. Drago mi je što smo razgovarali o ovoj temi.

Bijeli luk, kurkuma, crno vino, limuni — narodni recepti uvijek izazivaju interesovanje, ali, kako smo zaključili, oni ne mogu zamijeniti statine. Da, neki od ovih proizvoda zaista mogu podržati zdravlje, ali njihov učinak je neuporediv sa dokazanim medicinskim metodama. Kada je riječ o visokom holesterolu i riziku od kardiovaskularnih bolesti, važno je ne oslanjati se na mitove, već se savjetovati sa stručnjakom.

​(Pripremila: Slavica Dević)

©Copyright