top of page

Emotivne i duševne traume: spoznaja i prevazilaženje

Writer: Renata Bondarenko
Renata Bondarenko
Oct 4
3 min read

Gotovo svi smo iskusili neku vrstu ili vrste traumatičnih doživljaja.

Ovdje nije riječ isključivo o ekstremnim situacijama kao što su prirodne katastrofe, ubistva i nesreća, već o svemu što izaziva „emotivno-duhovni potres“. 

Iako su traumatična iskustva često ozbiljna i teška, ona takođe mogu biti iskustva nakon kojih vaš život kreće na bolje i nakon kojih se razvijate: iskustva poput gubitka posla, svakodnevnog stresa, razvoda i preseljenja u stranu zemlju. Trauma često može bit i rezultat procesa duhovnog buđenja u kome cijeli naš samo-koncept počinje da se ruši i kada smo bačeni  u ambis egzistencijalne krize.

Trauma je jedinstvena za svaku osobu. Iako bi za neke mijenjanje poslova moglo biti samo nešto na šta su naviknuti, za drugu osobu to može okidač za mnoge emotivne probleme Treba biti veoma oprezan u procjeni drugih ljudi kada je riječ o traumi. Svaka osoba je različita i posjeduje različite nivoe osjetljivosti.


​KAKO DA ZNATE DA LI PROLAZITE KROZ TRAUMATIČNO ISKUSTVO

Traumatično iskustvo je sve što ozbiljno ugrožava vaše emocionalno, psihičko ili fizičko blagostanje. U suštini, trauma je sve što čini da osjećamo kao da gubimo ili smo izgubili kontrolu. Osoba koja prolazi kroz traumu doživljava i sljedeće:

  • „Emotivna utrnulost“ ili isključenost iz okruženja

  • Tuga i beznadežnost

  • Anksioznost, strahovi

  • Hipervigilancija - pojačana senzorna osjetljivost praćena pojačanom budnošću i motrenjem na okruženje (i opasnosti)

  • Zbunjenpst i nesposobnost koncentracije

  • Stanje šoka i / ili poricanje

  • Bijes i ljutnja

  • Razdražljivost

  • Krivica i stid

  • Samoprijekor

  • Potreba za povlačenjem iz okruženja​​


Opasnost u pogledu činjenice da ste bili traumatizovani je tendencija usvajanja uloge žrtve. Osoba je možda bila žrtva tokom traumatičnog iskustva, ali ta osoba nastavlja da bude "žrtva", da se nalazi u ovoj ulozi i nakon toga, kada ne prolazi kroz traumu.


Ako ste nakon čitanja gore-navedenog spiska otkrili da prolazite kroz traumatično iskustvo, treba pratiti tendenciju priklanjanja ideji i ulozi žrtve. Iako je važno da priznamo sebi da prolazimo kroz traumu, vrlo je opasno i omalovažavajuće da počnete da razmišljate o sebi kao o žrtvi koja je na milosti drugih ili života. Ovo dalje vodi do osjećaja bespomoćnosti i zavisnosti od uloge žrtve.



REFERENCE:

  1. American Psychological Association. (2025). Clinical practice guideline for the treatment of posttraumatic stress disorder (PTSD) in adults. American Psychological Association.

  2. World Health Organization. (2024). Clinical descriptions and diagnostic requirements for ICD-11 mental, behavioural and neurodevelopmental disorders. World Health Organization.

  3. Manthey, A., Sierk, A., Brakemeier, E.-L., Walter, H., & Daniels, J. K. (2021). Does trauma-focused psychotherapy change the brain? A systematic review of neural correlates of therapeutic gains in PTSD. European Journal of Psychotraumatology, 12(1), 1930851. https://doi.org/10.1080/20008198.2021.1930851 

  4. Leenarts, L. E. W., Diehle, J., Doreleijers, T. A. H., Jansma, E. P., & Lindauer, R. J. L. (2013). Evidence-based treatments for children with trauma-related psychopathology as a result of childhood maltreatment: A systematic review. European Child & Adolescent Psychiatry, 22(5), 269–283. https://doi.org/10.1007/s00787-012-0367-5 

  5. Zantvoord, J. B., Diehle, J., & Lindauer, R. J. L. (2013). Using neurobiological measures to predict and assess treatment outcome of psychotherapy in posttraumatic stress disorder: Systematic review. Clinical Psychology Review, 33(5), 654–670. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2013.03.001 

  6. Benight, C. C., & Bandura, A. (2004). Social cognitive theory of posttraumatic recovery: The role of perceived self-efficacy. Behaviour Research and Therapy, 42(10), 1129–1148. https://doi.org/10.1016/j.brat.2003.08.008 

  7. Rauch, S., & Foa, E. (2006). Emotional processing theory (EPT) and exposure therapy for PTSD. Journal of Contemporary Psychotherapy, 36(2), 61–65. https://doi.org/10.1007/s10879-006-9008-2 

  8. Morland, L. A., Mackintosh, M.-A., Rosen, C. S., Willis, E., Resick, P., Chard, K., & Frueh, B. C. (2017). Telemedicine versus in-person delivery of cognitive processing therapy for women veterans with posttraumatic stress disorder: A randomized noninferiority trial. Depression and Anxiety, 34(7), 606–617. https://doi.org/10.1002/da.22609

  9. Leichsenring, F., Steinert, C., & Rabung, S. (2011). The effectiveness of psychodynamic therapy: A systematic review and meta-analysis. Clinical Psychology Review, 31(4), 552–563. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2011.02.001



bottom of page