"Bolesti jednostavno ne postoje" - zašto je Oto Varburg dobio Nobelovu nagradu

Oto Varburg (Otto Warburg) bio je njemački biolog i fiziolog,  1931. godine dobio Nobelovu nagradu za otkriće kako ćelije dišu.

Ali njegova najhrabrija tvrdnja uslijedila je kasnije: „Bolesti jednostavno ne postoje!“ Za mnoge je to zvučalo kao provokacija, ali njemački biohemičar je mislio na nešto vrlo konkretno.

Varburg je rođen 1883. godine u porodici fizičara. Stekao je dvije doktorske titule — iz hemije i medicine. Cijeli život je proučavao kako funkcionišu ćelije ljudskog organizma. I došao je do zaključka koji je preokrenuo shvatanja o zdravlju.

Otkriće koje je promijenilo medicinu

U svojoj laboratoriji Varburg je otkrio jednu neobičnu stvar. Ćelije raka ponašaju se drugačije od zdravih. Normalne ćelije dišu kiseonikom, dobijajući iz njega energiju. A ćelije raka prelaze na drugačiji način ishrane — počinju „jesti“ glukozu bez učešća kiseonika.

Ovo otkriće nazvano je „Varburgov efekt“. Naučnik je shvatio: kada ćelija ne može normalno koristiti kisik, ona mijenja svoj metabolizam. I to može biti početak ozbiljnih problema.

Varburg je otišao i dalje. Počeo je proučavati od čega zavisi sposobnost ćelija da pravilno koriste kiseonik. I otkrio povezanost sa kiselo-baznom ravnotežom organizma.

Savremena medicina nije potvrdila sve Varburgove zaključke o raku, ali njegova zapažanja o važnosti ćelijskog disanja i unutrašnje sredine organizma pokazala su se vrijednim.

Zašto se organizam zakiseljava

Varburg je utvrdio: većina bolesti počinje narušavanjem unutrašnje ravnoteže organizma. Kada ona postane previše kisela, ćelije počinju raditi nepravilno.

Glavni krivac je savremena ishrana. Brza hrana, slatka pića, polugotovi proizvodi stvaraju kiselu sredinu u organizmu. Konzervansi, boje, višak šećera i soli postepeno pomjeraju ravnotežu u opasnom smjeru.

Organizam pokušava to nadoknaditi. Uzima kalcijum iz kostiju, magnezijum iz mišića — sve kako bi vratio normalnu sredinu. Ali kada se resursi iscrpe, počinju problemi: bolovi u zglobovima, lomljivost kose i noktiju, hronični umor.

Alkohol i gazirani napici posebno snažno zakiseljavaju organizam. Jedna čaša slatkog gaziranog pića zahtijeva 30 čaša čiste vode kako bi se neutralisao njegov uticaj na kiselo-baznu ravnotežu.

Osam pravila dugog života

Na osnovu svojih istraživanja Varburg je formulirao jednostavne principe zdravlja. Ne samo da ih je razvio, već ih je i primijenio na sebi — živio je 86 godina, zadržavši bistrinu uma do posljednjih dana.

Jutro počinje vodom. Svaki dan Varburg je pio čašu čiste vode natašte, često uz dodatak limunovog soka. Limun, uprkos kiselom okusu, u organizmu stvara alkalnu reakciju. Ukupna količina vode dnevno — najmanje dva litra.

Svježe povrće svakodnevno. Varburg je smatrao salate od svježeg povrća osnovom zdrave ishrane. Začinjavao ih je samo maslinovim uljem i limunovim sokom. Povrće organizmu osigurava minerale potrebne za održavanje pravilne ravnoteže.

Pravilne užine. Umjesto keksa i slatkiša — bademi. Ovaj orašasti plod bogat je magnezijem i kalcijem, stabilizira nivo šećera u krvi. Varburg je takođe preporučivao spirulinu — algu koja poboljšava sastav krvi i daje energiju.

Kretanje — osnova života. Fizička aktivnost pomaže izbacivanju viška kiseline iz organizma. Varburg je svakodnevno pravio duge šetnje, koristio stepenice umjesto lifta. Čak i jednostavno hodanje pokreće procese čišćenja.

Disanje i proteini

Duboko disanje. Varburg je pridavao ogroman značaj kvalitetu zraka i pravilnom disanju. Kiseonik je osnova ćelijskog metabolizma. Bez dovoljne količine kiseonika ćelije prelaze na „rezervni“ način rada. Naučnik je redovno odlazio u prirodu, dalje od gradskog smoga.

Proteini bez pretjerivanja. Meso je bilo prisutno u Varburgovoj ishrani, ali u malim količinama. Ne više od 150 grama dnevno, samo nemasno, pripremljeno na pari ili kuhano. Prženo meso stvara dodatno kiselo opterećenje za organizam.

Alkalno povrće. Posebno mjesto u ishrani zauzimali su prokulice, šparoge, tikvice, patlidžan, paprika. Ovo povrće stvara alkalnu reakciju, pomažući neutralizaciji kiselina iz proteinske hrane.

Voda kao lijek. Čista voda je osnova svih metaboličkih procesa. Ona pomaže razgradnji hrane, transportu hranjivih tvari do ćelija, izbacivanju toksina. Varburg je potpuno izbacio slatka pića, smatrajući ih jednim od glavnih neprijatelja zdravlja.

Kritički pogled na teoriju

Važno je napomenuti da savremena medicina ne potvrđuje sve Varburgove tvrdnje. Njegova teorija da promjena pH vrijednosti organizma može spriječiti ili liječiti ozbiljne bolesti ostaje sporna. Ljudski organizam ima snažne sisteme koji održavaju pH krvi u vrlo uskim granicama.

Međutim, principi zdrave ishrane koje je predlagao — više povrća, dovoljno vode, umjerenost u konzumaciji prerađene hrane — imaju podršku u savremenoj dijetologiji.

Varburg je takođe precijenio ulogu kiselo-bazne ravnoteže u razvoju raka. Savremena onkologija zna da su uzroci ove bolesti mnogo složeniji i višefaktorski.

Naslijeđe velikog naučnika

Oto Varburg je živio dug i produktivan život. Čak i u poznim godinama nastavio je istraživanja, pridržavao se svojih principa ishrane i ostao fizički aktivan.

Njegovo osnovno naučno otkriće o ćelijskom disanju ostaje temelj moderne biohemije. A jednostavna pravila zdravog načina života koja je formulirao i danas su aktuelna.

Naravno, ne može se slijepo vjerovati da pridržavanje ovih principa garantuje odsustvo bolesti. Zdravlje zavisi od mnogih faktora: genetike, okoline, stresa, starosti. Ali razuman pristup ishrani i načinu života zaista može poboljšati opće stanje i smanjiti rizik od mnogih bolesti.

Varburg je govorio: „Ljudsko tijelo je remek-djelo hemije.“ I iako nisu sve njegove teorije izdržale test vremena, osnovna poruka ostaje tačna: naš organizam je složen, ali izuzetno savršen sistem koji, uz pravilnu brigu, može služiti dugi niz godina.

​(Pripremila: Slavica Dević)

©Copyright