U savremenom svijetu, gdje su stres, ubrzan način života i konstantni pritisci svakodnevnica, anksioznost je postala jedno od najčešćih psiholoških stanja koje pogađa milione ljudi. Iako medicina nudi razne farmaceutske pristupe za tretiranje anksioznosti, mnogi se sve više okreću prirodnim alternativama, među kojima biljke i biljni čajevi zauzimaju posebno mjesto. Njihova upotreba ima dugu tradiciju u narodnoj medicini širom svijeta, a savremena nauka sve više potvrđuje njih

Kad kažemo “pod stresom sam”, često mislimo na osjećaj povučenosti, razdražljivosti ili ubrzano lupanje srca prije ispita ili važnog roka. No stres je puno više od prolaznog psihičkog nelagoda; to je biološka lavina koja duboko preuređuje naše tijelo i mozak. Ako ti se čini da te stres „fizički mijenja“, nisi paranoičan/na – nauka potvrđuje upravo to. U nastavku ćemo razložiti šta se dendrit po dendrit, hormon po hormon, ćelija po ćelija događa kad smo pod akutnim ili hronič

UVOD: Kad duša viče, a ti je ne čuješ Svakog dana peremo tijelo, njegujemo kožu, pazimo šta jedemo i pijemo. Govorimo o detoksikaciji organizma, jetre, crijeva, pa čak i kože. Ali šta je s našom dušom? Sa srcem? Sa onim nevidljivim slojevima nas koji su tihi, ali sveprisutan uzrok umora, nervoze, potištenosti i emocionalne iscrpljenosti? Emocionalna detoksikacija nije luksuz. Ona je nužnost u savremenom svijetu preopterećenom informacijama, obavezama i površnim odnosima. Iako

Često odmahnemo rukom na ovu frazu. Kao, sve bolesti su od živaca, to je samo izreka. Ali čim se iznerviramo na poslu ili posvađamo s bližnjima, odmah skoči pritisak. Želudac se stegne u grč. Glava puca. Sovjetski psihijatar Jurij Nikolajev cijeli je život liječio ljude i dokazao da to nije šala. Upravo naša unutrašnja previranja pokreću najteže bolesti. Prvo boli duša, a onda se raspada tijelo. Ali izlaz postoji. I nije u tome da legnete na kauč i sakrijete se od svijeta. Op

„Pridržavaj se režima ishrane, jedi manje slatkog i brašna“ — ovu mantru je čula svaka žena koja brine o zdravlju. Krivimo gluten, šećer i ekologiju kada štitna žlijezda počne praviti probleme. Ali šta ako se glavni neprijatelj ovog dirigenta našeg organizma ne krije u tanjiru, već u našoj glavi? I zove se — hronični stres. Da, upravo ta „navika“ da brinemo, jurimo, žurimo i živimo u režimu multitaskinga, koju tako herojski nosimo na svojim plećima. Dirigent je ispao iz ritma

Navikli smo misliti da je umor samo posljedica manjka sna, lošeg vremena ili „godina”. Međutim, uzrok je često mnogo dublji. Skriven je u hormonskom sistemu, tačnije u kortizolu. To je glavni hormon stresa i kada njegov nivo izađe iz ravnoteže, on doslovno svakodnevno oduzima energiju. Kortizol nije neprijatelj. On nam pomaže da se probudimo, razmišljamo, reagujemo, a ponekad i preživimo. Ali kada stres postane stalan, kortizol od pomagača postaje razarač. Tada osoba živi u r

Hronični stres nije samo osjećaj umora ili anksioznosti. On je praćen promjenama u radu nervnog, endokrinog i imunološkog sistema, koje se postepeno odražavaju na cijeli organizam. Najčešće su pogođeni srce i krvni sudovi, gastrointestinalni trakt, kičma i, posredno, koža. Srce i krvni sudovi Tokom stresa aktivira se simpatički nervni sistem: oslobađaju se adrenalin i noradrenalin, a povećava se i nivo kortizola. Ovi hormoni ubrzavaju rad srca, povećavaju krvni pritisak i poj

„Osjećam tjeskobu, ne mogu se smiriti i fokusirati“, „Brzo se umaram, ništa ne stižem“, „Istresam se na bližnje"...Da li vam je ovo poznato? Hronični stres narušava rad nervnog sistema. Osjećamo stalnu nervnu napetost, brzo se umaramo i osjećamo se „iscijeđeno“ čak i nakon odmora, teško se kontrolišemo u komunikaciji s ljudima. Kako se nositi sa stresom i anksioznošću? U ovom članku objašnjavamo 5 najjednostavnijih i najefikasnijih metoda. Kako djeluju antistresne tehnike? Me