Geštalt terapija i liječenje kroz prisutnost u sadašnjem trenutku

Lijepo je maštati o budućnosti ili o prošlim događajima, ali vas ova mašta često može izvući iz sadašnjeg trenutka i spriječiti da uživate u njemu. Ukoliko postane navika, često ćete bježati iz sadašnjeg trenutka i izgubiti osjećaj i svijest da živite sada i ovdje. Kreator Geštalt terpije Frederik Fric Perls, govori kako nas ova terapija poziva da živimo u sadašnjosti. 

To možemo učiniti tako što ćemo se osloboditi naših očekivanja i pretpostavki o budućnosti i raditi na razrješavanju problema iz prošlosti. Sa sadašnjim trenutkom se povezujemo samo ako čvrsto stojimo na zemlji.

Geštalt terapija pripada humanističkoj psihologiji, koja čovjeka posmatra kao cjelovito biće koje čine: um, emocije i fizičko tijelo. Pristup klijentu je, dakle, holistički. Ova vrsta terapije pomaže ljudima da preuzmu odgovornost za ono što im se dešava. Ovo je psihoterapija koja prevazilazi uobičajenu kliniku i ulazi u stvarni život.

Prema Geštalt terapiji, dovoljno je ako je čovjek svjestan. Da bi se desila promjena, dovoljno je da budete prisutni, svjesni i odgovorni. 

Razvoj Geštalt terapije

“Pacijenta posmatrajte kao biće koje je sposobno da odradi teške stvari u životu, a da mu vi ne pomažete u tome, kao biće koje se može suočiti sa bolom, i koje se ponekad može naći na pogrešnom putu, učeći iz sopstvenih greški. Poštujte njegove kapacitete, poštujte njegovu sposobnost da sam prođe kroz tugu i anksioznost, poštujte onaj dio njega koji je zdrav i apaptivan i koji zna za svoje metode. On može pomoći sam sebi i ima potencijala kao ljudsko biće.”

- Fric Perls, kreator Geštalt terapije -

Ovaj pravac u psihoterapiji stvorio je pedesetih godina prošlog vijeka doktor i psihijatar Fric Perls. Pristup je kombinovao sa pristupom svoje supruge i psihologom Laurom Perls. Uključivao je principe iz Geštalt psihologije, sa konceptima kao što su figure i pozadina, kako bi stvorio specifičnu terapiju.

Geštalt terapija stavlja veliki naglasak na pojedinca sa holističkog stanovišta. Prema Perlsu, osoba prirodno ima tendenciju da usavrši i zaokruži svoje postojanje, iako "oblik" ( "Gestalt" na njemačkom: “oblik” ili “forma”) može ostati nepotpun i ponoviti probleme iz prošlosti.

Neki od uticaja na Geštalt terapiju dolaze iz psihoanalize, sa proučavanjem mehanizama odbrane, istočnjačke religije kao što je budizam, egzistencijalna filozofija, fenomenologija, pozorište i psihodrama. Autori kao što su Pol Gudman i Isadora From su takođe dali svoj doprinos. Oni su se fokusirali na prevazilaženje same terapije i proširenje na različite društvene i lične sfere.

Cilj Geštalt terapije

Geštalt terapija je pristup koji se fokusira na potencijal svake osobe. Pojedinac se posmtra sa svim svojim resursima, potencijalima i sposobnošću za samoregulaciju. Ovaj terapeutski pristup se više koncentriše na napredak nego na sam sadržaj. Terapeut obično ne pita “zašto?”, već “kako?". Ideja je da shvati proces, a ne obavezno uzroci ponašanja.

Geštalt teorija stavlja veliki naglasak na subjektivne fizičke senzacije i emocije, poušavajući da riješi probleme kroz koje pacijent (klijent) prolazi. Ovaj pristup ima dosta toga zajedničkog sa praktikovanjem prisutnosti i pažnje, jer od ljudi zahtijeva da prihvate ono što se dešava, umjesto da ga odbacuju.

Pored toga, jedan od osnovnih koncepata je realizacija ili “svjesnost”, odnosno svijest o sadašnjem trenutku. Spontanost ima veći značaj od kontrole. Življenje kroz ono što prolazite, umjesto da to izbegavate i pružate otpor. Na primer, ako osjećate neku emociju, Geštalt terapija vas može ohrabriti da je izrazite, a ne da je zadržavate i potiskujete.Osnovni pojmovi Gestalt terapije

Glavni cilj Geštalt terapije je da pomogne ljudima da se bolje održe i budu svjesni odgovornosti koje imaju za sopstvenu psihološku dobrobit. U ovom cilju se koriste određeni važni koncepti, nabrojani dolje.

Realizacija

Svijest (svjesnost) je temeljni korak. Pojedinac treba da shvati način na koji razmišlja, osjeća i postupa u određenim okolnostima. 

Kada ova tri kriterijuma nisu zadovoljena, nastupa značajna neugodnost. Okolnosti se mogu promijeniti samo ako postoji svijest.

Biti "ovdje i sada"

U Geštalt terapiju, sadašnjost je shvaćena kao jedini mogući scenario, jer se jedino ona doživljava i odvija u potpunosti - jedino je ona stvarna. Ukoliko terapeut i klijent rade na nečemu iz prošlosti, pristupaju mu kao da se on dešava sada. Na primjer, ako je osoba u prošlosti bila zlostavljana, terapeut će tražiti da osoba objasni i opiše iskustvo kao da se ono dešava upravo sada. Postupajući ovako, terapeut omogućava da se prisjetite prošlih emocija i da radite na njima ovdje i sada.

Odgovornost

Terapeut poziva klijenta da preuzme odgovornost za svoje ponašanje, misli i emocije, čak i ako su one negativne. Preuzimanjem odgovornosti omogućava više slobode i autonomije. Na ovaj način klijent (pacijent) je u stanju da prihvati svoje greške i da uči iz njih. Primjer koji se dosta koristi je učiniti da osoba govori u prvom licu i shvati da je ona ta koja posjeduje riječi.

Psihoterapeut obično ne koristi riječ “pacijent”, jer na osobu gleda kao na aktivnog učesnika. On je tu da sarađuje sa klijentom. U ovom pristupu, odnos sa terapeutom je “horizontalan”, što znači da terapeut ne zna više od klijenta.  Psihoterapeut samo olakšava proces. On ne daje savjete, već pomaže osobi da pronađe vještine koje joj trebaju kako bi ojačala. Dakle, osoba (klijent) je "stručnjak" za svoj život, a niko drugi ne treba da mu govori šta da radi. Odgovornost je na klijentu i poštuje se lična autonomija.

U završetku, cilj Geštalt terapije je da olakša proces u kome klijent može preuzeti odgovornost za svoje emocije i misli i prihvatiti život u skladu sa njima. Iskrenost, otvorenost i sadašnjost su osnovne vrijednosti u ovoj terapiji i osnovne polazne tačke.

REFERENCE:

1. Perls, F. S., Hefferline, R. F., & Goodman, P. (1951). Gestalt Therapy: Excitement and Growth in the Human Personality. Julian Press.

2. Perls, F. S. (1969). Gestalt Therapy Verbatim. Real People Press.

3. Yontef, G. M. (1993). Awareness, Dialogue and Process: Essays on Gestalt Therapy. The Gestalt Journal Press.

4. Joyce, P., & Sills, C. (2014). Skills in Gestalt Counselling & Psychotherapy (3rd ed.). SAGE Publications.

5. Brownell, P. (Ed.). (2010). Gestalt Therapy: A Guide to Contemporary Practice. Springer Publishing Company.

6. Mann, D. (2010). Gestalt Therapy: 100 Key Points and Techniques. Routledge.

7. Woldt, A. L., & Toman, S. M. (Eds.). (2005). Gestalt Therapy: History, Theory, and Practice. SAGE Publications.

8. Kepner, J. I. (1987). Body Process: A Gestalt Approach to Working with the Body in Psychotherapy. Gestalt Institute of Cleveland Press.

9. Kabat-Zinn, J. (1990). Full Catastrophe Living: Using the Wisdom of Your Body and Mind to Face Stress, Pain, and Illness. Delacorte Press.

10. Hayes, S. C., Strosahl, K. D., & Wilson, K. G. (2012). Acceptance and Commitment Therapy: The Process and Practice of Mindful Change (2nd ed.). Guilford Press.