"Srca od leda": ljudi koji ne umiju izraziti svoje emocije
Naklonost i umijeće pokazivanja naklonosti (privrženosti), bez sumnje, su ono što čini srećan i dugotrajan odnos. Međutim, neki ljudi ne znaju kako, ili jednostavno odbijaju da govore ovim jezikom ljubavi.
Za njih se obično kako imaju "ledena srca". Puni su kontradikcija i strahova. Njihova nesposobnost izražavanja emocija stvara ozbiljan bol kod njihovih najbližih, uključujući i djecu.
Ne iznenađuje, stoga, što je otvorena i ljubazna komunikacija kamen temeljac bilo kog odnosa. U stvari, nedostatak komunikacije je glavni razlog zbog kojeg parovi traže konsultacije ili terapiju.
Prilično je česta pojava da se jedna osoba ne osjeća dovoljno cijenjenom u odnosu. Postoji očigledna nejednakost između njih kada se radi o davanju i primanju naklonosti.
"Ono što stvara pozitivnu promjenu u umu osobe uvijek je naklonost, nikada bijes."
-Dalaj Lama-
Neki psiholozi nazivaju «glad za dodirom», iako je ono više od toga.
Ljudi sa ledenim srcima su «zaključali» emocije, imaju problem sa izražavanjem emocija, a to nema veze sa neprijateljstvom.
Malo je situacija koje su tako štetne za drugu stranu kao što je ova. Ako ostanete u ovoj emocionalnoj praznini, prije ili kasnije, počinjete da sumnjate u odnos i razmišljate da li ljubav i dalje postoji.
Osjećaj pripadnost i emocionalne povezanosti
Ljudima je potrebno više od hrane da bi preživjeli. Naravno, našim ćelijama je potrebna i energija i hranjivi sastojci, kako bi se održali u životu i fizičkom zdravlju, međutim, ma kako čudno zvučalo naklonost i ljubav nas takođe njeguju, daju nam osjećaj pripadnosti i čine da se osjećamo kao dio grupe, sigurnim, zaštićenim i srećnim.
Dobar primjer ovoga je Huan Man, osnivač slavnog pokreta "Slobodni zagrljaji". Osjećao se tako lišenim ljudskog kontakta da je, neko vrijeme, pomišljao i na najgore. Napušten od strane partnera, bez prijatelja, sa razvedenim roditeljima i bolesnom bakom, mislio je da će umrijeti.
To jest, sve do dana kad se nešto zanimljivo desilo na jednoj zabavi. Djevojka ga je spontano zagrlila pokazavši mu empatiju kada ga je vidjela tužnog. Na trenutak, hladnoća je napustila njegovo srce i svijet je još jednom postao harmoničan i dobio značaj i značenje.
Nakon ovog kratkog iskustva, Huan Man je odlučio da na ulicu izađe sa velikim znakom na kom je pisalo kako pruža "besplatne zagrljaje" svakome kome je to potrebno. Ovo je za njega bilo čudno terapeutsko iskustvo. Do tada se osjećao toliko lišenim kontakta i naklonosti, da je bio potonuo u tešku depresiju.
Nikada nije bio sretniji. U stvari, kako objašnjava u svom dokumentarcu, ono što ga je najviše zapanjilo su reakcije ljudi.
Iako su u početku bili iznenađeni, na kraju su svi imali ogroman osmijeh na licu. Svi su imali koristi od ovoga.
Nemogućnost pokazivanja naklonosti
Naklonost je u suštini toliko «prirodna» i neophodna, da potrebu za njom uočavamo i kod životinja. Čak i one traže kontakt, prijateljstvo i emocionalnu vezu. Dakle, ako su emotivne veze i izražavanje naklonosti prirodni, i magični istovremeno, zašto postoje ljudi koji se ponašaju kao da imaju srca od leda?
Prva stvar koju moramo shvatiti jeste da ne postoji jedan razlog zbog kog postoje problemi sa izražavanjem emocija. Ovi ljudi ili ponašanja ne mogu se grupisati u jednu kategoriju, niti možemo reći da je to sve uzrokovano jednom patološkom bolešću.
Jedan od najčešćih uzroka je nizak nivo samopoštovanja i samopouzdanja. Ovaj nedostatak sigurnosti u to ko smo, čini nas «defanzivnim» kada su u pitanju emotivni odnosi. Na taj način nastojimo da minimizujemo rizik od osjećaja odbijanja skrivanjem onoga što smatramo ranjivošću.
Mnogi misle da je pokazivanje emocija znak slabosti. Smatraju da će to otkriti njihovo nisko samopoštovanje. Takođe misle da je držanje na distanci pametnije. Izbjegavaju pokazivanje naklonosti i održavaju svoju «fasadu snage».
Postoji još jedan aspekat koji ne možemo ignorisati: naš odgoj. Ako smo rođeni i podignuti u okruženju sa nedostatkom naklonosti, gdje je emotivna povezanost bila slaba ili jednostavno nije postojala, vjerovatno nećemo razumjeti, vrjednovati ili se usuditi da ponudimo i pokažemo naklonost. Ako je nismo imali u djetinjstvu, imaćemo problema sa izražavanjem naših osjećanja kasnije.
Ne zaboravimo na aleksitimiju. Termin je skovao psihoterapeut Peter Sifneos da opiše stanje nedostatka razumijevanja, procesuiranja, opisivanja i izražavanja emocija. Ovo stanje ne samo da izaziva nemogućnost izražavanja emocija, već i nedostatak introspekcije i empatije. Ljudi sa ovim poremećajem često se fokusiraju isključivo na eksterno, racionalno i konkretno. Aleksitimija se često javlja uz poremećaje autističnog spektra.
Kako postupati sa ljudima koji imaju «ledena srca»?
Postoji još nešto što moramo zapamtiti. Ne možemo "prisiljavati" ljude da izraze svoju naklonost i emocije. Ova strategija nikada ne funkcioniše. Zapravo, pokušaj da se to uradi može biti kontraproduktivan.
Najprikladnija stvar je da postupamo na osnovu potreba svake osobe, njene psihološke i emocionalne realnosti.
Zapamtite, iza svakog supružnika, prijatelja ili djeteta koje nije sposobno pokazati naklonost, postoji neki nedostatak ili problem koji se mora riješiti u saradnji sa stručnim i obučenim licima.
REFERENCE:
Taylor, G. J., Bagby, R. M., & Parker, J. D. A. (1997). Disorders of Affect Regulation: Alexithymia in Medical and Psychiatric Illness. Cambridge University Press.
Sifneos, P. E. (1973). The prevalence of “alexithymic” characteristics in psychosomatic patients. Psychotherapy and Psychosomatics, 22(2), 255–262. DOI: 10.1159/000286529
Gross, J. J., & John, O. P. (2003). Individual differences in two emotion regulation processes: Implications for affect, relationships, and well-being. Journal of Personality and Social Psychology, 85(2), 348–362. DOI: 10.1037/0022-3514.85.2.348
Kennedy-Moore, E., & Watson, J. C. (2001). How and when does emotional expression help? Review of General Psychology, 5(3), 187–212. DOI: 10.1037/1089-2680.5.3.187
Bird, G., & Cook, R. (2013). Mixed emotions: The contribution of alexithymia to the emotional symptoms of autism. Translational Psychiatry, 3, e285. DOI: 10.1038/tp.2013.61
Lane, R. D., Ahern, G. L., Schwartz, G. E., & Kaszniak, A. W. (1997). Is alexithymia the emotional equivalent of blindsight? Biological Psychiatry, 42(9), 834–844. DOI: 10.1016/S0006-3223(97)00050-4
Berthoz, S., & Hill, E. L. (2005). The validity of using self-reports to assess emotion regulation abilities in adults with autism spectrum disorder. European Psychiatry, 20(3), 291–298. DOI: 10.1016/j.eurpsy.2004.06.013
