top of page

Osobe koje previše sude: simptom manjka samopouzdanja

Writer: Drago Lončar
Drago Lončar
Oct 10
3 min read

Život nije idealan. Nismo savršeni. Jednostavno ne možemo svo vrijeme biti "fini i dobri" i po volji svakome. Ako zaista želimo biti iskreni prema sebi, uočićemo da imamo neke prilično neugodne nedostatke koje želimo izbjeći po svaku cijenu.

U stvarnosti mi se ne želimo suočavati sa tamnijim stranama našeg bića. Mi nastojimo izbjeći bilo što ili bilo koga ko pokušava ukazati na naše neuspjehe i slabosti. Iako je to razumljivo, moramo shvatiti da je prihvatanje naše tamne strana (sijenke) neophodna za postizanje prave sreće i ostvarivanje unutarnje slobode.


Rajan Holidej: "prepreka je put".

Jedna od najvećih prepreka na našem putu ka cjelovitosti je pretjerano suđenje i osuđivanje. Zašto je to prepreka? Kada nismo svjesni naših osuđivačkih tendencija, postajemo ljuti, mrzovoljni, obrambeni, zabrinuti i izolovani. Takve osobine ne samo da nas otuđuju od drugih, već i od naših vlastitih duša.


Sklonost ka pretjeranom osuđivanju je osobina koje se ne možete odmah osloboditi. Prvo treba raditi na uzrocima njenog nastanka.

Osobe koje previše sude su one čija razmišljanja, govor, nastup ili ponašanje odražavaju kritičku i osuđujuću tačku gledišta. Kada osuđujemo, nalazimo mane kod drugih osoba, grupe ljudi, ili nalazimo mane nekoj ideji i situaciji. Ukratko, gledamo kroz filtar naših crno - bijelih uvjerenja, osuđujući nešto ili nekoga kao "loše", "glupo", "nedostojno", itd. Ne shvatamo da pretjerana kritičnost utiče i na nas same, vodeći ka manjku samopouzdanja, depresiji i anksioznosti.

Treba napomenuti da zdrava kritičnost nije loša osobina. Kada je naš unutrašnji sudija uravnotežen, u mogućnosti smo da donosimo jasne odluke i izbjegnemo potencijalno opasne situacije. Kritičnost nam takođe pomaže da budemo inovativni i uvidimo probleme drugih ljudi (pomislite na terapeuta koji mora donijeti "sud" o svom pacijentu da bi mu pomogao).


Ali postoji velika razlika između zdrave kritičnosti (tj.prosuđivanja) i osuđivanja. Pravilno prosuđivanje vodi do uravnoteženog i neutralnog uma. S druge strane, osuđivanje je osobina neuravnoteženog uma koji nastoji da se zaštiti od povrede drugih. Stoga možemo reći da je osuđivanje, u stvari, odbrambeni mehanizam.


OSUĐIVANJE KAO ODBRANI MEHANIZAM

Šta je odbrambeni mehanizam? Odbrambeni mehanizam je vrsta svjesne ili nesvjesne tehnike koja služi za zaštitu ega. Ego je naše lažno sopstvo, naše navodno "ja" sa kojim se identifikujemo. Cilj ega je da nas održi izolovanim i odvojenim od drugih, tj. ego postavlja granice u odnosu na druge (strah da nam neko može naškoditi =instinkt za preživljavanje).


Osuđivanje (pretjerana kritičnost) kao mehanizam odbrane kod ljudi niskog samopoštovanja služi u sledeće svrhe:

  • Osjećate se superiornije u odnosu na druge

  • Izbjegavate sopstvene greške ističući ih kod drugih

  • "Štiti" vas od drugih

​

Mnogi će reći: "Nikada se ne bih ponašao ovako".  Međutim, istina je da su ova ponašanja ukorijenjena u nesvjesnom umu. Drugim riječima, mnogi ljudi nisu svjesni da su ovi nagoni u srži njihovih osuđivačkih tendencija.


12 ZNAKOVA DA STE OSOBA KOJA PREVIŠE SUDI

1. U startu vjerujete da i vama svako sudi.

2. Očekujete da ostali ljudi budu stalno dosljedni.

3. Kod druge osobe ne vidite ništa osim njihovih mana.

4. Lako donosite zaključke.

5. Teško tolerišete nejasnoće i neizvjesnosti.

6. Netolerantni ste prema ljudima koji nisu poput vas.

7. Uglavnom imate pesimistički stav prema životu.

8. Za vas su ljudi ili samo "dobri" ili samo "loši".

9. Ne cijenite ili ne vidite pozitivne osobine kod drugih.

10. Imate nisku samopoštovanje.

11. Sumnjičavi ste i ne vjerujete drugima.

12.  Vaš unutrašnji kritičar previše sudi čak i vama samima.




REFERENCE:

  1. Crocker, J., Thompson, L. L., McGraw, K. M., & Ingerman, C. (1987). Downward comparison, prejudice, and evaluations of others: Effects of self-esteem and threat. Journal of Personality and Social Psychology, 52(5), 907–916. DOI: 10.1037/0022-3514.52.5.907

  2. Wood, J. V., Giordano-Beech, M., Taylor, K. L., Michela, J. L., & Gaus, V. (1994). Strategies of social comparison among people with low self-esteem: Self-protection and self-enhancement. Journal of Personality and Social Psychology, 67(4), 713–731. DOI: 10.1037/0022-3514.67.4.713

  3. Krueger, J., & Wright, J. C. (1998). Turning up the contrast: Self-enhancement motives prompt egocentric contrast effects in social judgments. Journal of Personality and Social Psychology. DOI: 10.1037/0022-3514.74.3.606

  4. Heck, P. R., & Krueger, J. I. (2020). Self-enhancement error motivates social projection. Social Cognition, 38(5), 489–517. DOI: 10.1521/soco.2020.38.5.489

  5. Vohs, K. D., & Heatherton, T. F. (2003). Ego threat elicits different social comparison processes among high and low self-esteem people: Implications for interpersonal perceptions. Social Cognition, 21(1), 168–191. DOI: 10.1521/soco.22.1.168.30983

bottom of page