Kako se patnja duše odražava na tijelo - 7 uzroka i 7 psihosomatskih oboljenja
Šta su psihosomatske bolesti? Bolesti koje uzrokuju fizičke probleme, promjene i poremećaje, a uslovljene su duševnim i mentalnim stanjem. Termin "psihosomatski" kombinuje dvije drevne grčke riječi: "psiha" - dušu i "soma" - tijelo. Psihosomatske bolesti su obično rezultat duše koja skriva svoje patnje.
Ako je duša preopterećena, ono što trpi počinje se odražavati na tijelo.
Šta uzrokuje psihosomatske bolesti? Ovaj tekst donosi najčešću klasifikaciju uzroka psihosomatskih bolesti, koje je objavio američki psiholog i hipnoterapeut Lesli M. Le Kron (1892-1972).
1. Konflikt
Konflikt se dešava kada želite jednu stvar, ali morate uraditi suprotno. Ili: situacija u kojoj je jedan dio želja leži na površini, a drugi obično sasvim suprotno - želje su skrivene u podsvijesti. Ovaj drugi dio (podsvjesni) pokreće "borbu", čiji simptomi mogu biti pravi psihosomatski poremećaji
2. Govor o organima, upotreba naziva organa u svakodnevnom jeziku
fraze, riječi i izrazi koje svakodveno koristimo u jeziku da opišemo kako se osjećamo i kako doživljavamo neku situaciju. Figurativno to se može izraziti rečenicama: "Lomim glavu zbog toga!", "Muka mi je od mog šefa", “Srce mi se steže/slama”.Pokušajte procijeniti kako relativno zdrav organizam odgovara na sličnu, programiranu izjavu?
3. Motivacija - dobijanje uslovljene koristi
Ova kategorija uključuje zdravstvene probleme koji donese uslovljenu korist bolesniku. Na primjer, osoba želi uživati u privilegijama koje prima samo kada je bolesna, ili kada se djeca razbolijevaju da bi izbjegla školu. Želja da budete bolesni kako biste ostvarili neku “korist” je opasan način da je ostvarite.
4. Prošla iskustva
Uzrok bolesti može biti traumatično iskustvo iz prošlosti, najčešće teška trauma iz djetinjstva. Ovo može biti i epizodični događaj i dugoročni efekat koji i dalje vrši emotivni uticaj na osobu.
5. Identifikacija
U ovom slučaju, radi se o manifestaciji fizičkih simptoma baziranih na jakoj emocionalnoj vezi sa osobom koja pati od neke bolesti. Često postoji strah od gubitka ove osobe, ili se njegov/njen gubitak stvarno dogodio.
6. Sugestija/Autosugestija
Kada je čovjek je ubijeđen da ima neku bolest. Iako nije, osoba stalno traga za simptomima bolesti i pronalazi ih. Njegova podsvijest već prihvata postojanje bolesti i, naravno, povećava se vjerovatnoća njenog stvarnog pojavljivanja.
7. Samokažnjavanje
Ova je povezano i sa stvarnim, ali i najčešće umišljenom krivicom koja pogađa osobu. Samokažnjavanje olakšava tolerisanje osjećaja krivice.
Psihosomatski problemi i bolesti su stvarne i rezultat su stresnih situacija i složenih međuljudskih odnosa, spoljašnjih uticaja na psihu i drugih nepsiholoških uzroka.
Dolje su navedeni “čikaških 7”, ili, kako je još poznato, Aleksandrovih 7 psihosomatskih bolesti.
Franz Aleksandar (Franz Alexander) (1891-1964) je bio mađarsko-američki psihoanalitičar i ljekar koji se smatra osnivačem psihosomatske medicine.
1. Hipertenzija (povećan krvni pritisak)
2. Čir na želucu
3. Bronhijalna astma
4. Neurodermatitis (hronična upalna bolest kože)
5. Hipertireoza (ubrzan rad štitne žlijezde), i ostale bolesti štitne žlijezde
6. Ulcerozni kolitis (upalna bolest crijeva i digestivnog trakta)
7. Reumatoidni artritis (hronično zapaljensko reumatsko oboljenje)
Mnogo toga se promijenilo od tada, naravno i dalje se mijenja, a spisak psihosomatskih bolesti je u međuvremenu proširen. Danas su na spisku psihosmotaskih bolesti i: panični poremećaj, poremećaj sna, onkološke bolesti, moždani udar, sindrom iritabilnog crijeva, seksualne disfunkcije, gojaznost, anoreksija, bulimija i mnoge druge.
Mnogi poznati fizioterapeuti kao Vilhelm Rajh (1897-1957), Franz Alekander, Ida Rolfova (1896-1979), Alekander Loven (1910-2008) povezivali su bolesti u pojedinim djelovima tijela i organa sa odgovarajućim emocija.
Šta uraditi da biste se izliječili?
Neophodno je liječiti ne samo fiziološke manifestacije, već eliminisati i psihološki uzrok. Neki ljekari vjeruju da je liječenje psihosomatskih bolesti i poremećaja potrebno kombinovati sa psihijatrijskim liječenjem, koje bi poslužilo kao pomoćno sredstvo.
Na fizičkom nivou je potrebno raditi na uklanjanju posljedice stresa i izbjegavati svaki vid preopterećenosti. Kada ste u prilici, prepustite svoje tijelo masažama, budite fizički aktivni i radite na relaksaciji. I ono najvažnije: ako ne možete promijeniti situaciju, promijenite odnos prema njoj.
REFERENCE:
Fava, G. A., & Sonino, N. (2010). Psychosomatic medicine. International Journal of Clinical Practice, 64(8), 1155–1161. https://doi.org/10.1111/j.1742-1241.2009.02266.x
Fava, G. A., Sonino, N., & Wise, T. N. (Eds.). (2012). The Psychosomatic Assessment: Strategies to Improve Clinical Practice. Karger.
López-Martínez, A. E., Serrano-Ibáñez, E. R., Ruiz-Párraga, G. T., Gómez-Pérez, L., Ramírez-Maestre, C., & Esteve, R. (2018). Physical health consequences of interpersonal trauma: A systematic review of the role of psychological variables. Trauma, Violence, & Abuse, 19(3), 305–322. https://doi.org/10.1177/1524838016659488
Ng, V., & Norwood, A. (2000). Psychological trauma, physical health and somatisation. Annals of the Academy of Medicine, Singapore, 29(5), 658–664.
Wulsin, L. R., Sagui-Henson, S. J., Roos, L. G., Wang, D., Jenkins, B., Cohen, B. E., & Slavich, G. M. (2022). Stress measurement in primary care: Conceptual issues, barriers, resources, and recommendations for study. Psychosomatic Medicine, 84(3), 267–275. https://doi.org/10.1097/PSY.0000000000001051
Henningsen, P., Zipfel, S., & Herzog, W. (2007). Management of functional somatic syndromes. The Lancet, 369(9565), 946–955. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(07)60159-7
Afari, N., & Ahumada, S. M. (2014). Psychological trauma and functional somatic syndromes: A systematic review and meta-analysis. Psychosomatic Medicine, 76(1), 2–11. https://doi.org/10.1097/PSY.0000000000000010
Wachen, J. S., Larsen, S. E., & Schnurr, P. P. (n.d.). Trauma, PTSD, and physical health. National Center for PTSD, U.S. Department of Veterans Affairs. https://www.ptsd.va.gov/professional/treat/cooccurring/ptsd_physical_health.asp
Ursin, H. (2000). Psychosomatic medicine: State of the art. Annals of Medicine, 32(5), 323–328. https://doi.org/10.3109/07853890008995934
Fava, G. A., Freyberger, H. J., Bech, P., Christodoulou, G., Sensky, T., Theodorsson-Norheim, E., & Wise, T. N. (1995). Diagnostic criteria for use in psychosomatic research. Psychotherapy and Psychosomatics, 63(1), 1–8. https://doi.org/10.1159/000288931
