3 tehnike neurolingvističkog programiranja za preoblikovanje sopstvenog života
NLP (neurolingvističko programiranje) može biti nevjerovatno učinkovito u promjeni načina na koji opažamo i tumačimo stvarnost. Ne možemo zaboraviti da naše misli i osjećanja oblikuju sve oko nas. Odatle i korisnost NLP tehnika za sticanje i širenje svijesti o tome kako učiniti odgovarajuće promjene.
Ne možemo zaboraviti da naše misli i osjećanja oblikuju sve oko nas. Odatle i korisnost NLP tehnika za sticanje i širenje svijesti o tome kako učiniti odgovarajuće promjene.
Možda ste i čuli za neurolingvističko programiranje. To je više nego psihološka teorija; trebalo bi ga posmatrati kao skupinu strategija koje će nam pomoći da se razvijamo kao ličnosti. NLP je nastao 70-ih godina prošlog vijeka, a tvorci su Ričard Bandler (Richard Bandler) i Džon Grajnder (John Grinder), koji su željeli da ljudi sami dođu do načina kako da ispune svoje životne ciljeve.
S druge strane, mora se istaći da neki kritikuju NLP i vide ga kao pseudonauku. Međutim, NLP strategije postaju vrlo korisne u mnogim slučajevima. Takođe je vrlo zanimljivo posmatri ga s psihološkog stajališta.
Jedan od glavnih ciljeva je spajanje naših neuroloških procesa i jezika sa obrascima ponašanja koje smo usvojili kroz iskustvo. Stoga korigirajući naše kognitivne prikaze i oduzimajući moć krutim mentalnim mapama koje ponekad koristimo, postupno počinjemo stvarati fleksibilnije obrasce ponašanja.
NLP je zanimljiv i koristan način mijenjanja naše stvarnosti, oblikovanja našeg uma i načina na koji osjećamo svijet oko nas kako bismo vidjeli život na slobodniji, pozitivniji i sretniji način.
1. Tehnika odvajanja (disocijacije)
Neurolingvističko programiranje nam govori da su nedostatak povjerenja, kao i naša anksioznost i stres, aktivnosti i procesi, a ne stalni uslovi. Stoga je ključ kontrolisati te procese i učiniti ih da funkcionišu za nas, a ne protiv nas.
Jedan od načina postizanja toga je kroz disocijaciju. Koraci su sljedeći:
Identifikujte emociju koju želite prestati osjećati i izbacite je iz vašeg uma. To bi moglo biti ljutnja, tuga, strah, razočaranje, itd.
Usredotočite se na tu specifičnu emociju i situaciju koja je obično uzrokuje. Na primjer: osjećam ljutnju svaki put kada mi moj kolega razgovara iza leđa.
Zamislite scenu kao da je film. Zatim toj sceni priključite zabavnu muziku da biste joj umanjili dramu. Zatim, ponovite scenu u vašem umu još nekoliko puta kako biste smanjili negativnu emociju. To će učiniti da se osjećate kao da imate stvari pod kontrolom i da situacija nije važna. Možda vam se sada čini smiješnim, ali gnijev bi trebalo da nestane.
2. Ponovno oblikovanje sadržaja
Još jedna ključna neuro-lingvistička tehnika može se činiti očiglednim, ali to ne znači da je koristimo ili da je ispravno koristimo. Ako opsesivno predviđate kako se loše stvari događaju, uvijek očekujući najgore, može se desiti da uzrokujete da se te loše stvari dese.
Na primjer, neki ljudi ne mogu prestati razmišljati o tome što bi im se dogodilo ako ih partner napusti.
To ih čini tako uzrujanima da razvijaju opsesivno ponašanje, ljubomoru, nepovjerenje i sve vrste destruktivnih ponašanja. Zatim se njihov najveći strah obestinjuje: njihov partner ih ostavlja jer ne mogu podnijeti njihovo ponašanje.
Jedna od NLP strategija koja nam može pomoći ovdje je preoblikovanje sadržaja. Temelji se na kognitivnoj tehnici u kojoj pomjeramo pažnju od straha i usmjeravamo je na konstruktivnije stvari.
Na primjer, možda ćete morati prestati da se fokusirate na gubitak partnera kako biste se usredotočili na trošenje kvalitetnog vremena s njima.
Prebacite strah od samoće na odgovornost za sebe. Naučite se volite sebe dovoljno i budite jaki umjesto da se osjećate zarobljeni strahom.
3. Neurološki programiranje: tehnika (u)sidrenja
Tehnika (u)sidrenja je klasična NLP strategija za lični rast. Što je "sidro"? To je veza između podsticaja i emocije. Ovdje je svrha ući u prikladnije, ali moćno stanje uma. To će vam omogućiti da uspješno učinite ono što vam je potrebno.
"Kad god se nađete na strani većine, vrijeme je za stanete i da razmislite”.
-Mark Twain-
Razmislite o situacijama u kojima se osjećate tjeskobno ili nesigurno: ispiti, javno govorenje, približavanje nekome ko vam je vrlo atraktivan, itd. Ako možete izazvati pravo mentalno stanje, imaćete motivaciju i pouzdanje da izađete iz ovih situacija. Evo jednostavnih koraka za praktikovanje usidrenja, na temelju načela NLP-a:
Prvo prepoznajete ono što želite osjetiti: sigurnost, sreću, mir.
Zatim se pokušajte sjetiti vremena u svom životu kad ste osjetili te pozitivne emocije vrlo intenzivno.
Usredotočite se na ovo sjećanje i napravite mantalni “snimak”.
Sada odaberite frazu koja će poslužiti kao vaše sidro: “Miran sam" ili "Staloženost ili "Sve će ići sjajno..."
Ponavljajte ovaj redoslijed (željena emocija, memorija, vizualizacija, riječ koja služi kao sidro ) svakodnevno sve dok se on ne integriše u vaš um. Na ovaj način, on će se početi ponavljati automatski, kada vam bude potrebno.
Tehnike neurolingvističkog programiranja su dostupne svima i omogućavaju svima da iskoriste svoj potencijal kao ljudska bića.
REFERENCE:
Sturt, J., Ali, S., Robertson, W., Metcalfe, D., Grove, A., Bourne, C., & Bridle, C. (2012). Neurolinguistic programming: A systematic review of the effects on health outcomes. British Journal of General Practice, 62(604), e757–e764. https://doi.org/10.3399/bjgp12X658287
Witkowski, T. (2010). Thirty-five years of research on neuro-linguistic programming. NLP research data base. State of the art or pseudoscientific decoration? Polish Psychological Bulletin, 41(2), 58–66. https://doi.org/10.2478/v10059-010-0008-0
Zaharia, C., Reiner, M., & Schütz, P. (2015). Evidence-based Neuro Linguistic Psychotherapy: A meta-analysis. Psychiatria Danubina, 27(4), 355–363.
Sharpley, C. F. (1987). Research findings on neurolinguistic programming: Nonsupportive data or an untestable theory? Journal of Counseling Psychology, 34(1), 103–107. https://doi.org/10.1037/0022-0167.34.1.103
Wiseman, R., Watt, C., ten Brinke, L., Porter, S., Couper, S. L., & Rankin, C. (2012). The eyes don't have it: Lie detection and neuro-linguistic programming. PLOS ONE, 7(7), e40259. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0040259
