Teško djetinjstvo usporava razvoj mozga

Djetinjstvo je kritičan period za formiranje mozga, a porodično okruženje igra ključnu ulogu u tom procesu. Negativna iskustva u ranom uzrastu mogu ostaviti dubok trag, utičući na mentalno zdravlje i opće blagostanje osobe.

Ipak, mehanizmi putem kojih ta iskustva utiču na razvoj mozga još uvijek nisu dovoljno istraženi.

“U posljednjim godinama shvatanja o uticaju životnih teškoća na razvoj mozga su se promijenila”, ističe autorica istraživanja Sandra Teissen, vanredna profesorica Instituta za bihevioralne nauke Univerziteta Radboud. “Ako su se ranije posljedice posmatrale isključivo kao oštećenja, danas se one sve više tumače kao načini prilagođavanja nepovoljnom okruženju. One pomažu da se osoba nosi s teškoćama, ali mogu izgledati neprikladno u uslovima sigurnosti i blagostanja. Na primjer, agresivno ponašanje može biti korisno u opasnom okruženju, ali u svakodnevnom životu se doživljava kao negativna posljedica ranog stresa.”

Ranije se pretpostavljalo da kod djece koja su prošla kroz ozbiljne stresne situacije može doći do ubrzanog razvoja mozga kao oblika prilagođavanja. Međutim, novo istraživanje sprovedeno u okviru velikog projekta Generation R u Rotterdamu dovelo je tu pretpostavku u pitanje. U istraživanju je učestvovalo 4.200 djece, koja su prošla tri faze snimanja magnetnom rezonancom u dobi od 8, 10 i 14 godina. Naučnici su proučavali uticaj ranih stresora na razvoj moždanih struktura, posebno amigdale i medijalnog prefrontalnog korteksa, ključnih područja odgovornih za emocije i donošenje odluka.

Rezultati su pokazali da su djeca koja su bila izložena grubom odgoju ili su živjela u nesigurnim naseljima imala manji volumen amigdale u svim fazama razvoja. To ukazuje na rane i trajne posljedice. Istovremeno, medijalni prefrontalni korteks je pokazao različite reakcije u zavisnosti od vrste stresa. Na primjer, djeca iz nesigurnih sredina pokazivala su usporeno sazrijevanje ovog područja. Nasuprot tome, visok nivo porodičnih konflikata bio je povezan sa ubrzanim stanjenjem korteksa, ali i sa usporenim prenosom signala između nervnih ćelija zbog poremećaja njihove mijelinizacije.

Drugi dijelovi mozga, poput medijalnog orbitofrontalnog korteksa, nisu pokazali značajne promjene pod uticajem ranog stresa. To može značiti da je ova regija manje osjetljiva na takve faktore ili da se njen razvoj odvija kasnije.

Važno je naglasiti da je priroda stresa imala različite efekte: faktori direktnog djelovanja, poput grubog odgoja, imali su snažniji uticaj na volumen amigdale, dok su indirektni faktori, kao što je nesigurnost okruženja u kojem dijete živi, više uticali na procese mijelinizacije. Ove razlike naglašavaju koliko različite vrste stresa različito utiču na mozak.

Autori ističu da su njihovi zaključci važan korak ka razumijevanju uticaja ranog stresa na neuronske procese, ali da su potrebna dodatna istraživanja. Na primjer, još uvijek nije jasno kako su promjene u razvoju mozga povezane s emocionalnom regulacijom ili ponašanjem. Takođe, uticaj faktora kao što su socioekonomski status i životni uslovi zahtijeva dodatnu analizu.

REFERENCE:

1. Teicher, M. H., & Samson, J. A. (2016). Annual Research Review: Enduring Neurobiological Effects of Childhood Abuse and Neglect. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 57(3), 241–266.

2. McLaughlin, K. A., Weissman, D., & Bitrán, D. (2019). Childhood Adversity and Neural Development: A Systematic Review. Annual Review of Developmental Psychology, 1, 277–312.

3. Shonkoff, J. P., & Garner, A. S. (2012). The Lifelong Effects of Early Childhood Adversity and Toxic Stress. Pediatrics, 129(1), e232–e246.

4. Anda, R. F., et al. (2006). The Enduring Effects of Abuse and Related Adverse Experiences in Childhood. European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience, 256, 174–186.

5. De Bellis, M. D., et al. (1999). Developmental Traumatology: Brain Development and Sexual Abuse in Maltreated Children. Journal of the American Academy of Child & Adolescent Psychiatry, 38(10), 1229–1238.

6. Lupien, S. J., McEwen, B. S., Gunnar, M. R., & Heim, C. (2009). Effects of Stress Throughout the Lifespan on the Brain, Behaviour and Cognition. Nature Reviews Neuroscience, 10, 434–445.

7. Nelson, C. A., & Gabard-Durnam, L. J. (2020). Early Adversity and Critical Periods: Neurodevelopmental Consequences of Neglect. Annual Review of Developmental Psychology, 2, 277–301.

8. van der Kolk, B. A. (2014). The Body Keeps the Score: Brain, Mind, and Body in the Healing of Trauma. Viking.

9. Perry, B. D., & Szalavitz, M. (2006). The Boy Who Was Raised as a Dog: And Other Stories from a Child Psychiatrist’s Notebook. Basic Books.

10. Cicchetti, D. (2016). Socioemotional, Personality, and Biological Development: Illustrations from a Multilevel Developmental Psychopathology Perspective. Development and Psychopathology, 28(4pt1), 1083–1099.